ČUVARI ZLATNOG RUNA II – ZBIRKA PRIČA O ZVIŽDU I HOMOLJU


PRIKAZ ZBIRKE PRIPOVEDAKA

Istrajnost entuzijasta koji su ove godine po drugi put objavili zbirku priča koje su nadahnute predanjima Homolja i Zvižda, ukazuje na važnost ovog projekta koji se prisustvom značajnih i zanimljivih autora proširuje na najteži način – trajanjem. Urednici Dragan Despot Đorđević i Miloš Petković, ovog puta su se potrudili da zadrže osnovni koncept kao u prvoj zbirci, ali su se sada odlučili za neobičan poduhvat, pozvavši na učešće i autore kojima fantastika nije primarna nit u njihovom dosadašnjem stvaralaštvu. Rezultat je vrijedna i šarolika knjiga koja odiše motivima Homolja, koji se kroz nju provlače na različite načine.

Tematika Istočne Srbije seže od istorijskih motiva (Nemanja Jovanov), nezaobilazne komike vične književnom senzibilitetu Vuleta Žurića, bajkovitih alegorija koje sustećemo u pripovijetkama Ivane Dimić i Darka Tuševljakovića. Neki autori opredijelili se da, svako na sebi svojstven način spoji probleme savremenog čovjeka sa potencijalno mitskim tumačenjem (Vladislava Vojnović, Jovana Dišić, Oto Oltvanji, Matilda Veljkovivć). Problem žene kroz istoriju i sujevjerje razmatran je u pripovijetkama Mire Satarić i Mirjane Uzelac. Potpuno različit, stilski i idejno, je pristup autora poput Nataše Milić i Marka Vidojkovića koji savremenim jezikom (kod Vidojkovića i upotrebom slenga) dovode svoje junake na nepoznat teren, priviđenja i vampira. Autori su svoje junake smještali u daleku budućnost (Boris Mišić, Dragan Milanović), u duboku prošlost kroz motiv arheologije (Radmilo Anđelković, Dragan Milanović), a nerijetko se pojavio i motiv povratka u zavičaj (najdominantniji u pripovijetkama Jovane Dišić, Drine Štajnberg, Miloša Mihailovića i Uroša Timića). Poseban autorski senzibilitet koji se izražava jezikom (Branka Selaković, Angelina Meringer, Dalibor Ćulibrk) kao i autori koji su savremeni jezik smjestili u mitski ili onostrani pejzaž (Jasmina Vrbavac, Ivan Pavić, Željko Obrenović, Vesna Dedić) čine da čitalac uživa u raznolikosti pripovijedaka.

Potrebno je napomenuti sjajnu likovnu opremu knjige, za čiju naslovnicu je zadužen naš čuveni crtač i animator Aleksa Gajić.

Sanja Savić