Zvezdani vodič kroz homolje i zvižd


Pedesetogodišnjica smotre Homoljski motivi u Kučevu obilježena je dostojno poluvjekovnoj tradiciji. Uz redovan program, muzički, plesni i radionički, organizatori Motiva su ove godine upriličili jedan nesvakidašnji književni skup, praznik duha za sve ljubitelje književne fantastike i književnosti uopšte. U pitanju je delo Čuvari zlatnog runa, zbirka priča Homolja i Zvižda, koju uređuju Miloš Petković i Dragan Despot Đorđević. Natkriljena uvodnim riječima Matije Bećkovića i urednika Petkovića te pripovijetkama naših klasika za djecu, Ljubivoja Ršumovića i Uroša Petrovića, ovaj zbirka je okupila preko dvadeset savremenih autora folklorne i epske fantastike, nekih već prekaljenih, kao i onih koji se po prvi put oprobavaju u ovom žanru.

Ovoj knjizi čitalac može da pristupi po receptima Milorada Pavića za svoj roman Predeo slikan čajem: redom, jednu po jednu, ili pak skokovito – čitajući pripovijetke po intuiciji, senzibilitetu ili poznavanju rada autora. U svakom slučaju, teško da će čitalac odustati dok ih ne pročita sve. Za bilo koji put da se opredijelite, izazov neće biti neznatan. Bilo da se opredijelite da prvo pročitate priče autora bestselera srpske književnosti (Vladimir Kecmanović, Dejan Stojiljković) ili da krenete od mladih autora koji su tek u povoju umjetničke snage (Milan Miki Aranđelović, Mladen Stanisavljević), već nakon dvije pročitane pripovijetke će vam biti jasno da se pred vama otvara bogati kaleidoskop različitih pristupa zadatoj temi. U njemu se prepliću priče čvrstog narativa (Ksenija Pešić, Miloš Petković), zanimljive prozne minijature (Uroš Petrović, Dimitrije Stevanović, Ivan Drajzl), kao i pripovijetke u kojima se eksperimentiše jezikom i formom u slikanju odnosa starog i novog (Miomir Petrović, Ilija Bakić).

Putovanje kroz Homoljske planine i Zvižd će se pred vama raširiti kao zvijezda, čiji kraci prolaze kroz ove tradicijom prebogate predjele. U pripovijetkama ćete čuti glasove starih vremena (Mladen Milosavljević, Pavle Zelić, Slaviša Pavlović) kako se prepliću sa likovima naših savremenika (Dejan Stojiljković, Jovana Ristić, Zoran Petrović), a nije rijedak slučaju da se elematni magičnog i svakodnevnog prepliću i unutar pojedinih pripovijedaka (Goran Skrobonja, Nebojša Petković). Stilsko uobličavanje predanja i poznatih priča doneseno je ovog puta u novom ruhu (Aleksandar Tešić, Branislav Janković). Takođe, pripovijetke nastale po matricama o (ne)ostvarenim ljubavima i temi majčinstva (Aca Seltik, Jelica Greganović, Danica Bogojević) sagledane su u novom okviru, u kojem se nasljeđe iz davnina prenosi na svakidašnji jezik koji mu donosi neobičnu svježinu. Elementi bajke i aktualizovanog mita (Milena Stojanović, Ivan Branković) kao i sagledavanje onostranog i sujevjerja (Nenad Gajić, Mladen Đorđević, Dimitrije Stevanović) pronašli su savršenu scenografiju u ovim čarobnim predjelima.

U ovoj knjizi se prepliću različiti stilovi autora koji prave iskorak u fantastiku, ili je ona njihova osnovica u stvaralaštu, ali tako da se ponaosob prepoznaje svačiji autentičan duhovni prostor. Teme odnosa starog i novog, generacijske razlike i istorijske specifičnosti pojedinih trenutaka, realnost kroz prizmu fantastike kao i fantastični elementi unutar surove stvarnosti provlače se kroz jedinstveno geografsko jezgro, koje nije sputalo autore da svoj senzibilitet izraze u nesvakidašnjem ruhu, a potrebno je istaći i vizuelni doprinos Igora Krstića, koji je ilustrovao naslovnu stranu.

Nakon čitanja knjige, stiče se utisak novog početka. U pitanju nije otvaranje Pandorine kutije na čijem su dnu sve nevolje svijeta, nego riznica neiscrpnog duhovnog blaga. Putovanje kroz istoriju i svakodnevicu, mit i dosjetku, sakralno i profano može da počne.

Sanja Savić